U današnjem brzom i zahtjevnom svijetu, stres je postao neizbježan pratitelj naših života. Bilo da je riječ o profesionalnim obavezama, osobnim izazovima ili globalnim događajima, svatko od nas iskusio je barem neki oblik stresa. No, važno je shvatiti da stres nije nužno loš. U malim dozama, može nas potaknuti na akciju i poboljšati naše performanse. Ipak, kad se stres nagomila ili postane kroničan, može negativno utjecati na naše fizičko i mentalno zdravlje.
Srećom, postoje prirodni načini kako se nositi sa stresom i vratiti u ravnotežu. Ovi pristupi ne zahtijevaju skupu opremu ili posebne vještine. Umjesto toga, fokusiraju se na promjene u našem načinu razmišljanja i ponašanja koje mogu imati duboki i pozitivan utjecaj na našu dobrobit.
Jedan od ključnih aspekata u upravljanju stresom je prepoznavanje vlastitih reakcija i osjećaja te razumijevanje kako se oni odražavaju na naš život. Samo ako smo svjesni svojih emocionalnih i fizičkih reakcija možemo razviti strategije za njihovo suzbijanje ili ublažavanje. Osim toga, važno je usvojiti zdrave načine suočavanja s izazovima poput redovite tjelesne aktivnosti, tehnika opuštanja poput meditacije ili dubokog disanja te održavanja zdravih međuljudskih odnosa.
U sljedećim dijelovima ovog članka istražit ćemo osnovne pristupe i pružiti konkretnije smjernice kako bismo pomogli svakome tko se bori sa stresom da pronađe olakšanje i postigne veću unutarnju ravnotežu.
Kada dolazi do stresa?
Naime, stres se javlja kada osoba doživljava određeni događaj, situaciju ili okolnosti kao izazovne, prijeteće ili preopterećujuće u odnosu na svoje vlastite sposobnosti za suočavanje s njima. Stresni događaji mogu biti fizički, emocionalni ili društveni, a način na koji osoba reagira na stres ovisi o njezinim individualnim čimbenicima, uključujući genetiku, ranija iskustva, socijalnu podršku i osobne strategije suočavanja.
Stres nije psihička bolest i nije znak slabosti, a osjećaj stresa dolazi iz kombinacije dva različita izvora: okolnosti koje se događaju oko nas (stresori) i načina na koji mi doživljavamo te okolnosti. Ponekad život može biti prepun različitih teških i stresnih okolnosti, ali stresne okolnosti same po sebi u većini slučajeva nisu dovoljne.
Kako naše tijelo reagira na stres?
Kada se organizam suoči sa stresnom situacijom, kao što su opasnost ili prijetnja, aktivira se simpatički živčani sustav. Ova reakcija uključuje oslobađanje hormona stresa kao što su adrenalin i kortizol, koji utječu na različite dijelove tijela. Dolazi do ubrzanog rada srca i disanja, povećava se krvni tlak i javlja se napetost u mišićima. Ova reakcija organizma naziva se “fight or flight” reakcijom.
Kronični stres može uzrokovati probleme s usnivanjem, održavanjem sna i buđenjem, osjećaj umora, bezvoljnosti i iscrpljenosti, probleme s probavom, glavobolje i migrene, može povećati krvni tlak i rizik od srčanih bolesti, stvoriti stalni osjećaj tjeskobe, napetosti i brige te ometati vašu sposobnost koncentracije, pamćenja i donošenja odluka.
Viktor Frankl, poznati austrijski psihijatar i autor knjige “Čovjekova potraga za smislom”, je rekao: “Između stimulansa i reakcije postoji prostor. U tom prostoru je naša moć da odaberemo svoju reakciju. U našoj reakciji leži naš rast i sloboda.“
Ova izjava naglašava važnost našeg odgovora na stresne situacije, umjesto da se samo pasivno prepustimo svojim reakcijama. Frankl je vjerovao da čovjek uvijek ima izbor, čak i u najtežim okolnostima, i da je sposoban preuzeti kontrolu nad svojim reakcijama. Ta sposobnost nam omogućuje da rastemo kao osobe i razvijamo svoju slobodu.
Osnova za upravljanje stresom
Ako je naše tijelo pod stresom, ne možemo raditi na psihičkom zdravlju. Ovo su nužni preduvjeti oko kojih se prvo treba pobrinuti kada smo pod stresom. Tek nakon što smo se pobrinuli oko njih, možemo krenuti raditi na psihičkom zdravlju.
1. San
7-8 sati sna, idealno između 22:00 – 06:00h. Amigdala je aktivna 60 % manje ako imamo deficit sna te dolazi do povećanja kortizola tijekom dana čime dolazi do smanjenog kapaciteta za nošenje sa stresom.
2. Hidracija tijela
Unošenje minimalno 2 L vode dnevno u organizam igra važnu ulogu u održavanju optimalnog funkcioniranja mozga i tjelesnog sustava što može pomoći u boljoj regulaciji emocionalnih reakcija i smanjenju osjećaja anksioznosti i stresa.
3. Tjelesna aktivnost
Tjelesna aktivnost predstavlja moćan alat u borbi protiv stresa, vježbanje potiče oslobađanje endorfina, hormona sreće, u tijelu, što može poboljšati raspoloženje i smanjiti osjećaj anksioznosti. Redovita tjelesna aktivnost također može smanjiti razinu hormona stresa poput kortizola i adrenalina.
4. Uravnotežena prehrana
Kada smo pod stresom, tijelo često reagira povećanom proizvodnjom hormona stresa poput kortizola, što može dovesti do promjena u apetitu i prehrambenim navikama. U takvim situacijama, konzumiranje raznolike i uravnotežene prehrane pomaže u održavanju stabilne razine energije i raspoloženja.
5. Vrijeme za sebe
Vrijeme za sebe omogućuje nam da se distanciramo od izvora stresa i odmorimo um. Aktivnosti poput šetnje u prirodi, čitanja omiljene knjige ili bavljenja hobijima mogu pružiti osjećaj zadovoljstva i smirenosti te pomoći u obnavljanju energije.
6. Disanje
Disanje može biti korisno u preusmjeravanju pažnje i fokusa sa stresora na sam proces disanja. Prakticiranje svjesnog disanja, kao što je duboko disanje u trbuh, može pomoći u prekidu negativnih misli i ruminacija te potaknuti prisutnost u trenutku. Ovo je metoda koja nam je uvijek dostupna i može se koristiti bilo gdje i u bilo koje vrijeme. Bez obzira jeste li na poslu, kod kuće ili u prometu, uvijek možete primijeniti tehnike disanja za trenutno olakšanje stresa i anksioznosti.
7. Vraćanje u sadašnji trenutak putem osjetila
Kada se fokusiramo na osjetila koja trenutno doživljavamo, poput zvukova okoline, mirisa u zraku ili osjeta dodira, aktiviramo svoju pažnju i svijest o trenutku u kojem se nalazimo. To nas preusmjerava iz misli o prošlosti ili budućnosti te nas vraća u trenutak sadašnjosti.
Ova tehnika pomaže nam da se odvojimo od stresnih misli i briga koje nas mogu opterećivati te da se usredotočimo na ono što se događa u ovom trenutku. Time smanjujemo anksioznost i napetost koju možemo osjećati zbog razmišljanja o prošlim događajima ili budućim situacijama. Ovo je korisno kada se osjećamo preplavljenima ili izgubljenima jer nam omogućuje da se vratimo u trenutak sadašnjosti i pronađemo osjećaj stabilnosti i sigurnosti.
U konačnici, suočavanje sa stresom je bitka koju svi vodimo na svoj način. Bitno je prepoznati da su prirodni načini suočavanja sa stresom dostupni svima i da je ključno pronaći onaj koji najbolje odgovara vašim individualnim potrebama i osobnosti. I na kraju, važno je zapamtiti da je proces suočavanja sa stresom putovanje, a ne cilj, te da je kontinuirani rad na sebi ključ održavanja unutarnje ravnoteže i blagostanja.
