Osim što je kroz povijest pružala dom ljudskim zajednicama, Dinara je među svojim stijenama zaštitila i nebrojene primjerke biljnog i životinjskog svijeta. Naša najviša planina nije bezrazložno postala parkom prirode 2021. godine! Poseban tip krša upravo je po njoj dobio ime “dinarski krš”, a na njenim obroncima i zaravnima nastanile su se stotine endemskih, ugroženih i zaštićenih vrsta.
Istražimo stoga floru i faunu Dinare te osvijestimo što Dinaru, osim ljepote, čini toliko značajnom na ovim prostorima.
Flora
U Parku prirode Dinara nalazi se 27 tipova staništa. Što uopće znači – stanište? Ono predstavlja jedinstvenu ekološku jedinicu, prostor sa specifičnim uvjetima pogodnima za život određenih vrsta biljaka i životinja. Veća raznolikost staništa znači i veću biološku raznolikost nekog područja. Nešto manje od polovice staništa na Dinari čine šume, skoro jednako koliko i travnata područja. Pri tom su iznimno važni suhi travnjaci radi obilja biljnih vrsta, među kojima su brojne endemične i zaštićene. Na Dinari je čak 17 od 27 staništa ugroženo.
Na području Parka prirode Dinara zabilježene su čak 1164 biljne vrste, podvrste i hibridi koji se zajedničkim imenom zovu svojte. Zanimljiv je podatak da u Hrvatskoj raste nešto više od 5 tisuća biljnih svojti što znači da čak petinu njih možete pronaći na Dinari!
Bilje koje trebamo čuvati
U tom predivno velikom broju bilja, nalazimo 75 hrvatskih endema među kojima su Skopolijeva gušarka, ilirska perunika i Arduinov dubačac. Postoji i određen broj stenoendema, endema koji rastu na vrlo uskom lokalitetu, kao što su: dalmatinsko zvonce, dalmatinski bor, jadranska ljubica i jadranska perunika. Kritično je ugrožena dalmatinska iglica, a stručnjaci kažu da i na korove trebamo paziti jer ćemo u suprotnom ostati bez, primjerice, piramidalnog kravajca ili moračine širolisne.
Neki će se možda iznenaditi kad saznaju da na suhim travnjacima i u rijetkim šumama Dinare rastu i mnoge orhideje. Neke od njih su endemična dinarska kokica, bumbarova kokica i trozubi kaćun.
Fauna
Što se životinjskog svijeta tiče, Dinara je prepuna brojnih vrsta beskralježnjaka, pa su tako zabilježene 252 svojte leptira, 72 puževa, 50 ravnokrilaca i 35 kornjaša. Brojni su i zaštićeni – primjerice, 13 vrsta leptira je ugroženo, uključujući planinskog sivorubog plavca koji ima samo tri nalazišta u Hrvatskoj.
Strogo je zaštićen i mirišljavi samotar, rijetka vrsta kornjaša koju, srećom, još uvijek nalazimo na Dinari. Svoje simpatično ime duguje neobičnim odlikama – naime, u sezoni parenja mužjaci ispuštaju feromone čiji miris podsjeća na miris marelice. To, naravno, privuče ženke, no njihovo druženje ne traje dugo – mužjaci ugibaju ubrzo nakon parenja.
Kada je u pitanju slatkovodna riba, Cetinom plovi 18 vrsta od kojih je šest autohtono. U znanstvenim krugovima se pretpostavlja da bi cetinska pastva čak mogla biti sasvim nova vrsta, iako su za potvrdu te teze potrebna dodatna istraživanja.
Na području Dinare obitava 191 vrsta ptica što čini skoro polovicu svih ptičjih vrsta u Hrvatskoj. Od toga je čak njih 155 strogo zaštićeno zakonom. Među kritično ugrožene ubrajaju se suri orao, veliki ronac te planinska ševa čija se jedina gnijezdeća populacija može naći upravo na Dinari.
Većina sisavaca na Dinari nastanjuje se u šumskim, vodenim ili vlažnim područjima, na travnjačkim i kultiviranim površinama. Premda se broj od 42 zabilježene vrste sisavaca na području Parka prirode Dinara može učiniti malim, važno je naglasiti da ih je u cijeloj Hrvatskoj zabilježeno svega stotinu.
Čak 28 vrsta sisavaca s Dinare strogo je zaštićeno. Kao kritično ugrožena ističe se vrlo poznata vrsta, ris. U kategoriju ugroženih ubrajaju se: dugonogi šišmiš, dugokrili pršnjak, Blazijev potkovnjak i južni potkovnjak. Ako niste znali, sve četiri navedene vrste spadaju pod – šišmiše. Iako ugroženi, Dinara je u svijetu brige za ove sisavce poznata po četiri međunarodno važna podzemna skloništa za šišmiše: Ćulumovoj pećini, špilji na izvoru rijeke Krke, Sustavu Crvenkuša – Tamnica te Vodenoj peći.
Vrste od posebnog značaja
Dinara krije i neke sitne životinjice od velikog značaja u znanstvenom i biljnom svijetu. Jedna od njih je dinarski voluhar, vrsta koja se smatra endemom Dinarida i posljednji je živući predstavnik tribusa Pliomyini. Sitan, rijetko teži od 80 grama, ali spretan i brz – dinarski voluhar kamenjarom se kreće kombinacijom skokova i penjanja, kao kombinacija vjeverice i divokoze.
Nadalje, tu je svjetski poznata čovječja ribica, regionalni endem koji je na Dinari zabilježen na dva lokaliteta. Postoji mogućnost da je se može naći na još više lokacija, no to se ne može sa sigurnošću tvrditi dok se podzemna straništa unutar parka prirode još bolje ne istraže.
Jeste li znali da se pod dinarskim stijenama skriva najmanja i najbezopasnija europska zmija otrovnica? Zove se planinski žutokrug, može narasti do 60 centimetara i jako se voli izležavati na suncu. Za žutokruga, dinarsko je stanište iznimno bitno jer je zbog nepristupačnosti terena u njemu najsigurniji od istrebljenja.
Vrijedi spomenuti jednu ne toliko malu, ali značaju vrstu – balkansku divokozu. Na Dinari obitava jedina hrvatska autohtona populacija ove vrste, broji svega 60 jedinki i njen je opstanak upitan zbog lova, krivolova i smanjene genetske raznolikosti.
Ne zaboravimo na domaće
Duga povijest i tradicija življenja na dinarskom području prouzročila je prilagodbu pojedinih životinjskih vrsta do točke da su prerasle u izvorne, autohtone pasmine. U pitanju su stočne vrste poput: ovce dalmatinske pramenke, goveda buša, hrvatske bijele koze, hrvatske šarene koze i primorsko-dinarskog magarca.
Čovjeku je pri uzgajanju istih trebalo i malo pomoći, pa su tako s vremenom nastale dvije hrvatske pasmine najboljeg čovjekovog prijatelja: hrvatski ovčar i tornjak. O tornjaku prve zapise nalazimo još u 14. stoljeću, a postoje naznake da je identificiran kao zasebna vrsta još ranije, u 11. stoljeću. Neki čak tvrde da su stari Hrvati tornjake poveli sa sobom još iz daleke Perzije da bi danas bili sretno nastanjeni podno veličanstvene Dinare.
Čuvajmo Dinaru
Flora i fauna Dinare iznimno je raznolika, ali krhka. Dinarske stijene mogu podnijeti svakakve neprilike, ali biljkama i životinjama trebaju stabilni uvjeti za opstanak.
Zato, posjetite Park prirode Dinara, ali poštujte bogatstvo života na njoj. Uživajte kroz pogled, kroz mirnu šetnju, divite se, ali nježno. Ljudska ruka je ostavila trag u svim kutevima naše planete, ali neka Dinara ostane jedna od oaza u kojoj ne vlada čovjek, već snaga majke prirode.
